HHP38 - Hemijsko inženjerska termodinamika
Specifikacija predmeta | ||||
---|---|---|---|---|
Naziv | Hemijsko inženjerska termodinamika | |||
Akronim | HHP38 | |||
Studijski program | Hemijsko inženjerstvo | |||
Modul | ||||
Nastavnik (predavač) | ||||
Nastavnik/saradnik (vežbe) | ||||
Nastavnik/saradnik (DON) | ||||
Broj ESPB | 5.0 | Status predmeta | obavezan predmet | |
Uslovljnost drugim predmetom | Termodinamika | Oblik uslovljenosti | ||
Ciljevi izučavanja predmeta | Cilj ovog kursa je da studenti ovladaju metodama proračuna termodinamičkih veličina koje se koriste u analizi procesa i projektovanju postrojenja procesne industrije. | |||
Ishodi učenja (stečena znanja) | Studenti stiču osnovna znanja o termodinamičkim veličinama pomoću kojih se opisuju čiste supstance i njihove smeše: gasovita faza, tečne smeše, ravnoteža faza. Ovladavaju i najvažnijim inženjerskim jednačinama za korelisanje i predskazivanje termodinamičkih veličina čistih supstanci, jednostavnih i složenih smeša koje karakterišu nepolarne, slabopolarne i polarne supstance, nesimetrične smeše sa asocijatima i solvatima. | |||
Sadržaj predmeta | ||||
Sadržaj teorijske nastave | Termodinamičke veličine čistih fluida (Dvo- i troparametarski princip korespondentnih stanja. Virijalna jednačina stanja. Kubne jednačine stanja.) ; Određivanje termodinamičkih veličina jednokomponentnih sistema (Fundamentalne jednačine termodinamike. Maksvel-ove jednačine. Rezidualne veličine. Izračunavanje termodinamičkih veličina čistih fluida: entalpije i entropije, hemijskog potencijala, fugaciteta i koeficijenta fugaciteta.) ; Određivanje termodinamičkih veličina višekomponentnih sistema. ; (Primena virijalne i kubnih jednačina stanja na izračunavanje termodinamičkih veličina smeše. Pravila mešanja. Fundamentalne jednačine termodinamike. Parcijalne veličine. Idealni rastvori. Hemijski potencijal. Fugacitet i koeficijent fagaciteta u smeši.) Dopunske funkcije i teorije rastvora. (Aktivnost. Koeficijent aktivnosti. Modeli za proračun koeficijenata aktivnosti. Teorije tečnih rastvora.) ; Primena termodinamičkih modela na proračune u ravnoteži faza. (Fazni dijagrami. Ravnoteža para-tečnost na niskim pritiscima. Ravnoteža para-tečnost na povišenim i visokim pritiscima: proračuni pomoću jednačina stanja i γ-φ metode. Ravnoteža tečnost-tečnost.) ; Ravnoteža u hemijski reagujućim sistemima. (Gibs-ovo pravilo faza. Kriterijumi hemijske ravnoteže i konstante ravnoteže. Uticaj pritiska i temperature na konstantu ravnoteže. Ravnoteža sa simultanim reakcijama.) | |||
Sadržaj praktične nastave | Računski primeri koji prate teorijsku nastavu. Izrada primera na računarima.3 | |||
Literatura | ||||
| ||||
Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine | ||||
Predavanja | Vežbe | DON | Studijski i istraživački rad | Ostali časovi |
3 | 2 | 0 | ||
Metode izvođenja nastave | Računski primeri koji prate teorijsku nastavu. Izrada primera na računarima. | |||
Ocena znanja (maksimalni broj poena 100) | ||||
Predispitne obaveze | Poena | Završni ispit | Poena | |
Aktivnosti u toku predavanja | Pismeni ispit | 30 | ||
Praktična nastava | Usmeni ispit | |||
Projekti | ||||
Kolokvijumi | 60 | |||
Seminari |